„Najlepši deo putovanja ne čini dolazak na odredište, već sve one neverovatne stvari koje se desavaju usput“ – Emma Chase
Kupite kartu i krenite
Probajte da zamislite da je hor jedna železnička kompozicija sa moćnom lokomotiviom i podužim nizom vagona, onda bi sve što se desilo do 9. veka moglo da se tumači kao vizionarski nacrt budućeg voza, nešto slično Leonardovim crtežima leteće mašine.
Pojavom višeglasja u 9.veku “horski voz” je postao stvaran i horski glasovi su se ukrcali i zauzeli svoja mesta za ovo uzbudljivo putovanje. Svaka sledeća istorijska muzička epoha dodavala je pun vagon novih ideja i izuma, fantastičnih preokreta i ogromne količine nove horske literature. Na mestima mašinovođe, skretničara, konduktera… smenjuju se kompozitori i dirigenti. Približavajući se 21. veku naš horski voz staje na sve većem broju stanica, vraća se sa nekih sporednih koloseka ali sa nesmanjenim elanom i sve većom brzinom vuče svoju nepreglednu, dragocenu kompoziciju vagona.
Horski voz postavljen je na peronu jedan…
Renesansa u 16. veku donosi dinamičke kontraste, razvoj harmonije i zlatno doba polifonije u Palestrininom stilu i Lasov dvohorski stil sa “eho” efektima. Renesansa je za sobom ostavila pravu riznicu horske literature.
Barok donosi monodijski stil, dursko molske lestvične osnove, harmonija dobija funkcionalna obeležja, javlja se hromatika i instrumentalna pratnja. Hor dobija svoju ulogu u novom muzičko scenskom delu – operi a naročito u oratorijumu. Konačno i žene počinju da pevaju.
U Klasičnom periodu instrumentalna muzika preovladava nad vokalnom.Javlja se koncept javnih koncerata, moderne publike i muzičke kritike. U 18. veku počinju da se osnivaju prva horska udruženja, i poznate operske kuće pri kojima postoji veliki broj horova bez kojih se ne može zamisliti njihov rad. Velika popularnost Hendlovih oratorijuma krajem 18. veka u Engleskoj dovela je do osnivanja velikog broja horskih udruženja u koja su primane i žene. Posebno velik broj horova i horskih festivala pojavio se u Velsu. Tamo se i u današnje vreme se održava jedno od najvećih svetskih takmičenja u horskom pevanju, osnovano 1947. godine u Langolenu “International Eisteddfod”. U Nemačkoj, horska udruženja su nicala u industrijskim gradovima.
Romantizam u 19. veku karakteriše stvaranje nacionalnih škola i zanimanje za folklor. Beleže se narodne melodije koje kompozitori koriste kao inspiraciju za novu horsku literaturu.
Pustolovine 21. veka
Sa poplavom muzičkih pravaca u muzici 20. veka mnogi su mislili da će horska muzika pasti u zaborav, ali to se nije desilo. Više nego ikada pre, u modernom dobu, ljudima prija zajedništvo i intimnost zajedničkog pevanja. Danas postoji ogroman broj horskih grupa koje neguju horsku muziku po celom svetu, i kompozitora koji stvaraju za horske ansamble. Na horskim takmičenjima pojavljuje se sve veći broj različitih kategorija u kojima se izvodi određeni stil muzike.
Pojavila se i nova vrsta horskih partitura “muzička grafika” u kojoj se osim pevanih deonica unose i razni glasovni efekti koje hor izvodi.
Usavršavanje tehnologije uvodi i novu vrstu kreativnosti u horskoj muzici, koja se najbolje ilustruje Virtuelnim horovima američkog kompozitora i dirigenta Erika Vitakrea.
Na nastupima horova se uz pevanje sve više koriste i pokreti pa i cele koreografije za određene kompozicije.
Horska muzika ima dugu i slavnu istoriju i opstaje i razvija se i dalje. Nema ljudske zajednice, ma koliko ona bila udaljena i izolovana, da ne peva. Radost i čudo koje doživljavamo u zajedničkom pevanju opstaje jer postoji ono “nešto” što nikada neće izaći “iz mode”.
Momentalno je naš horski voz u tunelu, zbog svima poznate situacije i jedva čekamo da nas pomere sa ovog slepog koloseka.
Za koji horski vagon bi vi kupili kartu? Ja se nekako švercujem, svugde po malo.
![horski voz i ja](https://horiste.com/wp-content/uploads/2021/05/horski-voz-i-ja.jpg)
Još zanimljivih članaka iz kategorije Istorija iz horske perspektive možete naći ovde
Foto u naslovu www.pickpik.com
0 Comments